Znanstvena monografija Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti, urednika Fahda Kasumovića, dostupna je i u elektronskoj verziji. Monografija je objavljena 2024. u Sarajevu i Berlinu, a izdavači su Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Fondacija Heinrich Böll (Sarajevo) i Heinrich-Böll-Stiftung e.V. (Berlin). Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.
Cilj ove publikacije Sarajevskog otvorenog centra je analizirati pojedince, formalne i neformalne grupe, organizacije i fondacije u Bosni i Hercegovini koje se protive mogućnosti abortusa na zahtjev, te zagovaraju njegovu zabranu kroz promjenu zakona, ili nastoje utjecati na stav prema abortusu kod donosilaca odluka ili na širu javnost kroz organizovanje javnih događaja, kampanja, protesta ili kroz komunikaciju na društvenim mrežama.
“Ova publikacija s pravom nosi naziv Čitanka antirodnog djelovanja u Bosni i Hercegovini i jako je važno da se pojavljuje baš sada, jer je snaga i mogućnost antirodnog djelovanja sve veća.” Rubina Čengić
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom Fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
Smjernice nude konkretne informacije o investiranju u solarne elektrane, od pocetne faze kada se trebaju procijeniti potrebe i mogucnosti za implementacijom solarnih rješenja, preko odabira tehnologije, modela finansiranja, ishodovanja dozvola, odabira izvodaca radova i naposlijetku same izgradnje solarne elektrane.
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, poziva vlade država Zapadnog Balkana, posebno Srbije i Crne Gore, da aktivno podrže Rezoluciju UN o Srebrenici. Ove zemlje su jedine u regionu koje nisu kosponzorisale rezoluciju koja ima za cilj memorijalizaciju genocida u Srebrenici.
Pred vama je treća godišnja publikacija u kojoj se analizira pravni okvir za razvoj građanske energije u BiH koja se oslanja na prethodne dvije i razmatra stanje, implementaciju i napredak pravnog okvira u prethodnih godinu dana.
Rad naglašava važnost razumijevanja vlasničke, upravljačke i korisničke strukture. Također je prikazansavremeni aspekt svih potencijalnih nuspojava tokom procesa gašenja Koksare, uzimajući u obzir socioekonomski, društveni i ekološki aspekt. Od daleke prošlosti, vremena Ilira, pa sve do CBAM mehanizma, cilj rada je osvijetliti različite pravce sistema spojenih posuda i međuzavisnosti različitih spektara društveno-ekološke zbilje.
U posljednjim decenijama, pojmovi klimatskih promjena i energetske tranzicije postaju sve značajniji u globalnom diskursu. Klimatske nepogode i rekordne temperature naglašavaju hitnost borbe protiv globalnog zagrijavanja. U tom kontekstu, građanska energija dobija važnu ulogu kao ključni faktor u tranziciji prema održivijem energetskom sistemu.
Cilj ove analize je da pokaže u kojoj mjeri je pravni okvir za OIE u BiH izgradio uslove za razvoj građanske energije kao novog modela za razvoj energetskog sektora u Evropskoj uniji, ali i kod nas.
Strateška procjena uticaja na okoliš je postupak kojim se ocjenjuju mogući uticaji na okoliš strategija, planova i programa, i njihovih alternativa, predlažu mjere za suzbijanje negativnih uticaja, kao i program praćenja uticaja. Osnovna je svrha primjene postupka osiguranje održivog razvoja na višoj razini planiranja. U Evropskoj uniju, i u susjednim zemljama, poput Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, strateške procjene okoliša se shvaćaju vrlo ozbiljno i provode se za planove upravljanja otpadom, nacionalne energetske planove, planove velikih projekata itd. Strateške procjene uticaja na okoliš u Bosni i Hercegovini; međutim, rade se prvenstveno tokom prostornog planiranja i ne koriste se kao mandatorni izvori informacija prilikom planiranja energetskih, vodnih i drugih srodnih strategija, a posebno prilikom pripreme velikih razvojnih projekata. To je problematično sa više aspekata o čemu i govori ova analiza.
Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10% BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran.